Beograd/Srbija, 5. novembar 2010. - Kredit za pokretanje malog biznisa do kraja naredne godine mogli bi da očekuju i oni građani koji u bankama nikada ne bi dobili ni najmanju moguću pozajmicu. Novac za kupovinu osnovnog alata, jeftinih mašina, različitih materijala... kojim bi mogli da dođu do neke zarade, dobili bi na "časnu riječ". Jedini uslov je dobra ideja za započinjanje biznisa. "Mnogi građani nemaju pristup finansijskim uslugama jer ne ispunjavaju uslove da uzmu kredit u banci." objašnjava Žarko Šunderić iz srbijanskog tima za borbu protiv siromaštva. "Među njima je najveći broj onih koji pripadaju "ranjivim grupama" kao što su izbjeglice, ruralno stanovništvo, žene..." Mikrokreditiranjem baš ovih grupa uticalo bi se na smanjenje siromaštva, pa je upravo zato postignut konsenzus u Vladi Srbije da se krene u tom pravcu. Ministarstvo finansija već priprema nacrt zakona koji bi ustanovio pokretanje mikrokreditnih finansijskih institucija jer važeći zakon to trenutno ne podržava.
"Upravo je i Evropska unija izdvojila 100 miliona eura za razvoj MFI u zemljama članicama," dodaje Šunderić i objašnjava da ove institucije nisu konkurencija bankama. One bi davale kredite, ali ne bi postojala mogućnost ni depozita ni štednje. Krediti bi dostizali najviše 3.000 eura. A novac bi se obezbijeđivao i iz državnog budžeta i od "drugih lica".
"Odabir onih kojima bi se dodjeljivali krediti radio bi se na osnovu procjene da li je osoba od povjerenja kao i da li je smislen plan za pokretanje malog biznisa," objašnjava Šunderić. "Pošto je u pitanju veći rizik od uobičajenog, jer se suštinski sve bazira na procjeni, a ne garanciji, kamate su nešto veće, ali ne mnogo više od onih u bankama."
"Ovo je veoma popularna mjera u mnogim zemljama, a i kod nas se već godinama primjenjuje. Doduše, u veoma otežanim okolnostima," kaže Milena Gojković iz Fonda za mikrorazvoj.