Mikrokreditni sektor Bosne i Hercegovine je u poslijeratnom periodu odigrao znacajnu ulogu u smanjivanu siromaštva i podršci razvoju malog i srednjeg poduzetništva medu socijalno ugroženom populacijom koja nema mogucnost pribavljanja finansijskih sredstava kod tradicionalnih banka. Mikrofinansije su inace nova oblast u finansijskom sektoru u svijetu i smatraju se jednom od najvecih inovacija sa kraja prošlog stoljeca. Naša zemlja imala je srecu da se putem državnog Projekta lokalnih inicijativa (LIP), podržanog od strane Svjetske banke, i putem podrške medunarodnih nevladinih organizacija još 1996. godine sretne sa razvojem ovog vida borbe protiv siromaštva i razvoja poduzetništva zasnovanog na tržišnim principima.
Rezultati ostvareni za prethodnih dvanaest godina svrstavaju Bosnu i Hercegovinu medu zemlje u svijetu koje su najdalje otišle u razvoju ove oblasti finansijske ponude, koja se cesto miješa sa poslovanjem tradicionalnih banaka, ali u osnovi se razlikuje upravo u tome što banke služe najbogatije klijente koji imaju kreditnu istoriju i kolaterale, a mikrofinansijske, odnosno mikrokreditne organizacije (MKO) služe klijente koji nemaju sredstva za kolateral i imaju nikakve ili niske prihode.
U periodu od 1996. godine do danas razvijen je respektabilan broj mikrokreditnih organizacija (12-14) koje posluju u skladu sa najboljim svjetskim iskustvima upravljanja finansijskim institucijama. Prema finansijskim pokazateljima, dvanaest organizacija, clanica Udruženja, koje obuhvataju 97% mikrofinansijskog tržišta BiH, u 2008. godini plasiralo je 1.060.654.452 konvertibilnih maraka kreditnih sredstava, što predstavlja povecanje od 9,20% u poredenju sa 2007. godinom. Bruto portfolio se povecao za 250 miliona, odnosno za 30%, a broj aktivnih klijenata se povecao za 35% u poredenju s prethodnom godinom, cime se dokazuje ogroman uticaj na socijalnu sigurnost u pogledu ostvarivanja prihoda socijalno ugrožene populacije. Više od 2.160 zaposlenika, kroz 512 filijala brine da što vecem broju klijenata, koji nisu u mogucnosti koristiti finansijska sredstva iz bankarskih izvora, omoguci pristup finansijskim sredstvima Ovakvi rezultati su otvorili vrata bosanskohercegovackim strucnjacima širom svijeta da budu pozvani i da govore o uspjehu mikrofinansijskog sektora u BiH na svim okruglim stolovima i konferencijama. Nažalost, o uspjehu i rezultatima ovog sektora se najmanje zna i govori u samoj Bosni i Hercegovini.
Donošenjem novog zakona o MKO, mikrokreditnim organizacijama omogucena je trasformacija u dva osnovna oblika, mikrokreditne fondacije kao neprofitni i mikrokreditno društvo kao profitni oblik, a kao supervizora za sektor definirana je Agencija za bankarstvo. Shodno tome, vecina clanica udruženja dobila je dozvolu za rad od nadležnih agencija.
Kao i prethodnih godina, clanice Udruženja mikrofinansijskih organizacija u BiH (AMFI) kontinuirano osvajaju priznanja i nagrade Svjetske banke i Konsultantske grupe za pomoc siromašnima (CGAP) za visok nivo transparentnosti u poslovanju i finansijskom izvještavanju. Od 20 institucija iz cijelog svijeta, nagradenih u 2007. godini, nalazi se i pet mikrokreditnih organizacija iz Bosne i Hercegovine.
Takoder, impresivan rezultat koji dokazuje kvalitet rada mikrokreditnih organizacija u Bosni i Hercegovini ogleda se i u tome što se na listi 100 najuspješnijih mikrofinansijskih institucija, koju je objavio ugledni americki biznis casopis "FORBES", našlo i pet clanica AMFI-ja.
U tekucoj, 2009. godini, Udruženje ce nastaviti jacanje i dalju afirmaciju mikrofinansijskog sektora u BiH, kroz aktivnosti koje podrazumijevaju, izmedu ostalog, saradnju sa predstavnicima vlasti, na državnom i lokalnom nivou, kao i na nivou mikrofinansijskih organizacija i klijenata. Takoder ce se jacati saradnja sa organizacijama istog ili slicnog opredjeljenja u zemlji i svijetu.
|
|
|
